Svijet bi izgledao sasvim drugačije bez čelika. Bez željeznica, mostova, bicikala ili automobila. Bez perilica rublja ili hladnjaka.

Najnapredniju medicinsku opremu i mehaničke alate bilo bi gotovo nemoguće proizvesti. Čelik je ključan za kružno gospodarstvo, no neki kreatori politika i nevladine organizacije i dalje ga vide kao problem, a ne kao rješenje.

Europsko udruženje proizvođača čelika (EUROFER), koje predstavlja gotovo cijelu industriju čelika u Europi, predano je promjeni te poziva na podršku EU-a za provedbu 60 velikih projekata s niskim udjelom ugljika diljem kontinenta do 2030. godine.

„Vratimo se osnovama: čelik je inherentno kružan, 100 posto ponovno upotrebljiv, beskrajno. To je najrecikliraniji materijal na svijetu s 950 milijuna tona ušteđenog CO2 svake godine. U EU imamo procijenjenu stopu recikliranja od 88 posto“, kaže Axel Eggert, generalni direktor EUROFER-a.

Najsuvremeniji čelični proizvodi stalno su u razvoju. „Postoji više od 3500 vrsta čelika, a preko 75 posto – lakšeg, boljeg i ekološki prihvatljivijeg – razvijeno je u posljednjih 20 godina. To znači da bi nam, ako bi se Eiffelov toranj gradio danas, trebale samo dvije trećine čelika koji se tada koristio“, kaže Eggert.

Predloženi projekti smanjili bi emisije ugljika za više od 80 milijuna tona u sljedećih osam godina. To je jednako više od trećine današnjih emisija i smanjenje od 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990. Ugljična neutralnost planirana je do 2050. godine.