Svijet bi izgledao sasvim drugačije bez čelika.Nema željeznice, mostova, bicikala ili automobila.Nema perilica rublja ni hladnjaka.

Najnapredniju medicinsku opremu i mehaničke alate bilo bi gotovo nemoguće stvoriti.Čelik je neophodan za kružno gospodarstvo, a ipak ga neki kreatori politika i nevladine organizacije i dalje vide kao problem, a ne rješenje.

Europska udruga za čelik (EUROFER), koja predstavlja gotovo cijelu industriju čelika u Europi, predana je promjeni ovoga i poziva na potporu EU-a za pokretanje 60 velikih projekata s niskom razinom ugljika diljem kontinenta do 2030. godine.

„Vratimo se osnovama: čelik je urođeno kružnog oblika, 100 posto za višekratnu upotrebu, beskonačno.To je materijal koji se najviše reciklira na svijetu s 950 milijuna tona ušteđenog CO2 svake godine.U EU imamo procijenjenu stopu recikliranja od 88 posto,” kaže Axel Eggert, glavni direktor EUROFER-a.

Vrhunski čelični proizvodi neprestano se razvijaju.“Postoji više od 3500 vrsta čelika, a više od 75 posto – lakših, s boljim performansama i ekološki prihvatljivijih – razvijeno je u posljednjih 20 godina.To znači da bi nam, kada bismo Eiffelov toranj gradili danas, trebale samo dvije trećine čelika koji se koristio u to vrijeme”, kaže Eggert.

Predloženi projekti smanjili bi emisije ugljika za više od 80 milijuna tona u sljedećih osam godina.To je više od trećine današnjih emisija i smanjenje je od 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990. godine.Ugljična neutralnost planirana je do 2050.